Mikro trening se zasniva na kratkotrajnim visokointenzivnim mišićnim naprezanjima u trajanju od po minut, raspoređenih nekoliko puta u toku radnog dana
Aleksandar Đurić i Feđa Piščević bave se javnim zdravljem, odnosno prevencijom različitih metaboličkih poremećaja koji su sve prisutniji usled modernog načina života. Smatrajući da je potrebno da što više ljudi bude edukovano u tom pogledu, osmislili su MIKRO trening i kreirali besplatnu aplikaciju „1 min micro training“ za mobilne telefone (android) koju su sredinom aprila 2016. pustili na play storu.
Prema njihovim rečima Mikro trening se zasniva na kratkotrajnim visokointenzivnim mišićnim naprezanjima u trajanju od po minut i raspoređeni su nekoliko puta u toku radnog dana. Dejstvo mikro trening ne sastoji se samo u aktivnom vremenu provedenom u toku treninga nego i produženim trenažnim efektima koji traju i do 10 min nakon završenog jednominutnog treninga.
– Na primer, ako vežbač trenira pet puta dnevno, to znači da su njegovi funkcionalni sistemi aktivni pet minuta, plus pet puta po 10 minuta nakon vežbanja (produženo trenažno dejstvo) što je sumarno aktivno vreme od 55 minuta.
Reč je o jedinstvenom programu vežbanja koji dokazano omogućva promenu fizičkih i funkcionalnih sposobnosti. Ovo je jedini program vežbanja uz pomoć telefonske APLIKACIJE u svetu kod koga nema znojenja, ne oduzima vreme i može se izvoditi u svim životnim okolnostima.
– Mikro trening je novi vid trenažnog procesa koji je nastao u želji da se odgovori na zahteve savremenog načina života. Cilj mikro treninga je ubrzavanje bazalnog metabolizma, redukcija telesne mase (povećanje ili smanjenje), regulacija nivoa glukoze u krvi, poboljšanje aerobnog praga, jačanje srčanog mišića (miokarda), povećanje količine cirkulišuće plazme, razvoj voljnih karakteristika, kaže doktorant master prof. Aleksandar Đurić, asistent Fakulteta za sport u Beogradu.
– Ako uzmemo u obzir da je Svetska zdravstvena organizacija propisala 150 minuta umerenog treninga na nedeljnom nivou kao obavezan za očuvanje zdravlja lokomotornog i funkcionalnog sistema, ovaj metod treninga apsolutno zadovoljava čak i prevazilazi propisani kriterijum, dodaje master prof. Feđa Piščević, saradnik u nastavi na Fakultetu za sport u Beogradu.
U Scapis studiji koja je publikovana u Evropskom žurnalu za preventivnu kardiologiju stoji da je Švedska grupa naučnika unutar srca vena i pluća u saradnji sa šest različitih univerzitetskih bolnica u Švedskoj kao i sa Geteburškim univerzitetom dokazala da je nekoliko minuta kretanja više nego dovoljno za zdravlje.
Oni koji treniraju jedan minut na dan smanjuju rizik od kardiovaskularnih oboljenja. “Sada je već jasno da nije potrebno da treniramo više nego što je dokazano”, rekao je Goran Bergstrom profesor na Sahlgrenskoj akademiji u Geteburgu gde je istraživanje sprovedeno.
– Ono što je prof. Goran Bergstrom rekao da vas ovakav način treninga neće dovesti u poboljšanu fizičku formu ali će vam zasigurno produžiti život, mi smo opovrgli i dokazali da se primenom MIKRO TRENINGA poboljšava ljudska forma (kardiovaskularna izdržljivost, snaga, gipkost i telesna kompozicija), objašnjavaju kreatori aplikacije.
Na kraju razgovora nabrojali su nam i razlike MIKRO trening u odnosu na druge metode treninga:
- Trening sa najmanje evaporacije u odnosu na druge trenažne metode.
- Vremenska razlika u odnosu na trajanje treninga (mikro metod ne oduzima vreme potrebno za trening).
- Intervalna kratkotrajna mišićna naprezanja raspoređena tokom dana.
- Prilagođeno radnoj i ugroženoj (metaboličkim poremećajima) populaciji u specifičnim uslovima života i rada.
- Metod rada koji angažuje samo velike mišićne grupe kako bi kardiovaskularne I motoričke funkcije bile izložene adaptabilnim promenama u većoj meri.
- Različitim metodama mikro treninga moguće je individualno doziranje opterećenja kojim se utiče na ostvarivanje pojedinačnih ciljeva:
- Podizanje opšteg tonusa, osećaja zategnutosti i čvrstine mišića.
- Ubrzavanje metabolizma, pospešivanje metaboličke potrošnje.
- Pozitivne trensformacije tkiva, promena odnosa kontraktilnog I balastnog tkiva u korist kontraktilnog.
- Pospešivanje nivoa uhranjenosti.
- Regulisanje nivoa šećera u krvi.
- Regulisanje hipertenzije.
- Povećanje VO2max
- Smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja (SCAPIS)
- Produžava život (SCAPIS)